Hegel

Hegel (1770-1831)

-- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -
Strauss/Cropsey:

Država je djelo vječnoga uma i rezultat opće povijesti

Čovjekova moralnost teži poopćavanju u formi običaja i zakona države

Običajnost = ćudoređe ? (Sittlichkeit)

Država je za pojedinca najviša svrha onoliko koliko je njena vlastita svrha njegova sloboda

Subjektivni duh – diopojedinca zadužen za puku egzistenciju i vlastite interese

Država je stupaj objektivnog duha u kojemu se utjelovljuje um

DŽ jedina uvodi i omogućava apsolutni duh

Božansko u državi jest forma umnosti kaoja je čini nužnom

DRŽ je uvijek zbilja, a ne projekt ili ideja

Hegel se supritstavlja utopistima i idealnoj teoriji

H. želi pokazati da i ono što se čini neumnim u državipodsvjesno radi prema umnome

Sukobi su pozitivni jer potiču razvoj svjetske povijesti

Svaki čovjek želi da ga drugi priznaje kao osobu i slobodu, dok on teži tome da ne priznaje tog drugoga
Razlika među ljudima nastaje u borbi za priznanjem u kojoj jedna strana ili umre ne odustajući od časti ili kapitulira pri želji za životom, tako ona postaje ili mrtva ili robom, a pobjednik gospodarem- To stanje ne završava pobjedom gospodara već dijalektikom obostrane neslobode
- Oboje su jednako nezadovoljni

Na radu roba se kontituira društvo

Taj sukob prethodi nastanku Države – prirodno stanje (kao Hobbes)

Prvi odnosi među ljudima su Strast, Taština (želja za priznanjem), i Strah od nasilne smrti

DrŽ je pomirenje – uzajamno priznanje

U Grčkoj DŽ subjektivnost ipartikularnost stoje u opreci sa običajnošću i domoljubljem

Politički poredak neke države ovisi o duhu tog naroda i vremena u kojemu se nalazi, i ne treba mu se poredak nametati isključivo umski i apstraktno

Protestantsko kršćanstvo je najbolje

Za modernu DRŽ potrebni su umni zakoni, vlada (najbolje monarhija), i moran (osjećaj)

Stupnjevi obrazovanja pojedinca za predavanje cjelini(momenti običajnosti): obitelj, građansko društvo i država
- O: supstancijalno jedinstvo (jedinstvo koje u njoj vlada nije promišljeno i umno)
- GD: udruženje neovisnih članova, partikularnost i egoizam, misao kao razum i formalna općost (mođusobna ovisnost), kultura (iz koje nastaje pravo)
o Obrazovanje, uprava
o Sloboda proizvodnje i trgovineo Podjelom staleža (3) prema općosti pojedinca
▪ 2. formalni stalež je jedini orijentiran na pojedinačno, nesigurnost -> upletanje države
▪ korporacije – cehovi (čast staleža, slično obitelji)
o Obitelj i korporacije su običajni temelj države

- DRŽ: nužna umnost
o Ustav kao organizam DRŽ
o Organska ane mehanička podjelavlasti – ideja cjeline a ne međusobne kontrole
o Cjelina = ustavna monarhija, ima neke predstavničke institucije
o Monarh je jedan, u upravi sudjeluju neki, a u zakonodavnom tijelu mnoštvo (tako se ukida mogućnost podjele na republiku, aristokraciju i monarhiju)
▪ Zakonodavna vlast: odrediti ono opće
▪ Upravnavlast: podvođenje onog pojedinačnog na opće
▪ Kneževa vlast: subjektivitet u kojemu su prve dvije sadržane, kao početak i kraj jedinstva, volja koja određuje konačno
• Određen rođenjem, nikada izborom
• Odluka, ne upravljanje
▪ Vlada (koja zastupa um Drž) je opći stalež, činovnici – temelj i najvažniji dio• Priprema i provodi odluke
• Sinteza općeg i pojedinačnog
• Duh poretka
• Demokratski aspekt umske DRŽ
• DRŽ kao birokracija (racionalni oblik vladavine najboljih)
• Ograničeni su korporacijama i vrhovnoj vlasti
o monarh, vlada i skupština staleža...