Mercado

UNIVERZITET ZA POSLOVNI INŽENJERING I MENADŽMENT BANJALUKA
Diplomski studijski program : Ekonomska diplomatija

Seminarski rad:
Brokeri i dileri – karakteristike, obim djelokruga i poređenje

Mentor: Doc.Dr Marijana Žiravac Mladenović

BANJA LUKA, maj 2011. godine Robert Dacešin M 46/08

SADRŽAJ

1.Uvod.........................................................................................................................1
2. Berza……………………………………………………………………………….2
2.1 Istorijski razvoj berzanskih tržišta…………………………………………….…..2
2.2 Pojam.......................................................................................................................3
2.3 Pojam i podjela berzanskih posrednika…………………………………………...4
2.4Karakteristike berzi………………………………………………………………..5
2.5 Banjalučka berza sa aspekta posrednika…………………………………………..6
3. Brokeri i vrste brokera ……………………………………………………………..9
4. Dileri ……………………………………………………………………………….10
5. Poređenje brokera i dilera ………………………………………………………….11
5.1 Poželjne osobine brokera i dilera…………………………………………………11
5.2 Osposobljavanje brokera i dilera…………………………………………………12
6.Organizacija brokersko dilerskog društva ………………………………………...12
7. Usluge brokersko dilerskog društva ……………………………………………….13
8. Rad sa klijentima  ………………………………………………………………….14
9. Etika i odgovornost ………………………………………………………………...15
10. Primjer sa Banjalučke berze.....................................................................................16
11. Zaključak…………………………………………………………………………..17
12.Literatura…………………………………………………………………………..19

1. UVOD

Tema ovog seminarskog rada je : Brokeri i dileri – obim, djelokrug i poređenje. Na početku ovog mog izlaganja moraću da se osvrnem na neka osnovna razgraničenja u pojmovima vezanim za brokere, dilere, berzu, i poslovanje na berzi. Potrudiću se da ove pojmove približim i obrazložim prvo teorijski, dotičući i osnove berzanskog prava, pai praktično na primjeru. Pokazaću i kako u globalu funkcioniše profesija brokera i dilera i dati odgovor ko su oni i šta rade.
Ovo je veoma široka tema i nimalo jednostavna. Dugi niz godina stručnjaci se bave definisanjem djelatnosti berzanskih posrednika, prave statističke tabele, vrše poređenja, sumiraju rezultate, a ovaj trend će se sigurno nastaviti i u budućnosti.
Pročitao sam mnoštvočlanaka na ovu temu, koje sam pronašao u raznim časopisima, čiji su autori eminentni ljudi iz oblasti ekonomije, a svoje viđenje napisao u ovom radu.

1
2. Berza

2. 1 Istorijski razvoj berzanskih tržišta

[1] Početak berzanske trgovine datira iz perioda oko 2000. godina prije nove ere sa područja Mesopotamije. U Mesopotamiji su formirane posebne institucije, nešto nalik na savremenerobne berze. Na najnižim spratovima nalazila su se skladišta za poljoprivredne proizvode, a na višim nivoima bankarsko – kreditne službe.
U starom Rimu postojali su tzv.”Forum vendalium” koji su predstavljali posebne trgove na kojima su se okupljali trgovci. U određenom periodu godine održavani su sastanci trgovaca specijalizovani za konkretnu kategoriju proizvoda. Tada su nastala i pravilai uzanse za rad kao i standardi za neke od proizvoda.
Sa razvojem trgovine u XII vijeku stvorila se potreba za formiranjem neke vrste valutne berze sa svrhom razmjene valuta. Krajem XV vijeka, preciznije 1487.godine u Anversu nastala je prva berza za trgovinu novcem. Krajem XV vijeka poslovni promet se iz Briža premjestio u Antverpen kao rezultat otvaranja zapadnoindijskih trgovačkihputeva,a ovaj grad dobija obilježje zvanične međunarodne robne berze. Nakon toga, 1546.godine formirana je u Londonu Royal Exchange koja se i danas uglavnom bavi trgovinom valutama(devizama).
Krajem XVII vijeka u Londonu 1691.godina otvara se StockExchange, zatim u Parizu 1702.godine, Sankt Peterburgu 1732.godine, Berlinu 1739.godine,dok je berza New York Stock Exchange formirana 1792.godine....