Significado de los números mayas

Páginas: 10 (2413 palabras) Publicado: 20 de enero de 2015

UPAM WE CHAK


Ri ke’el wi majb’al
Ri ke’elwi ri jun
Ri ke’elwi ri ka’ib’, keb’
Ri ke’elwi ri oxib’
Ri ke’elwi ri kajib’, kijab’
Ri ke’elwi ri jo’ob’, jo’ob’
Ri ke’elwi ri waqib’ wuqub’
Ri ke’elwi ri waqxaqib’
Ri ke’elwi ri b’elejeb’
Ri ke’elwi ri lajuj
Ri ke’elwi ri oxlajuj
Ri ke’elwi ri juwinaq
Ri ke’elwi ri kawinaq
Ri ke’elwi ri oxk’al













LOQ’ALÄJTÄQ MAYAB’ AJILAB’ÄL

Ri ajilab’äl k’i ri upatan: kkoj che kajlaxik ri sutäq, winäq, awajib’ xuquje’ q’ayes; kkoj che rilik uchuq’ab’ ri q’ij rech chanim pa ri loq’aläj Mayab’ Cholq’ij; e k’o pa ri uch’akul ri winäq, pa ri loq’aläj qanan ulew xuquje’ kaj ulew. Cheqilam ampe’:

Majb’äl.Ri majb’äl k’i ke’el wi ri kub’ij xuquje’ ri uwachib’al. Chaqasik’ij ampe’ uwach nik’aj täq no’jib’älpa uwi’ ri majb’äl:

Je’ kb’ix Ajaw che ri majb’äl, xa rumal xäq xew ri are’ k’olik are chi’ xmajtaj upakik ri q’equ’mal ruk’ ri tz’inowik, are chi xjach ri ulew ruk’ ri ja’, are chi’ xya’ kik’aslemal ri q’ayes, kik’aslemal ri awäj xuquje’ kik’aslemal ri winäq (Pop Wuj).

Kb’ix majb’äl xuquje’ k’isb’äl che ri loq’alaj Ajaw Q’ij, xa rumal are chi’ ksaqarik, kmajtaj ulöq ri q’ijsaq, are chi’kqaj chi ri q’ij, kok ri chaq’ab’, are chi’ kk’is ri chaq’ab’, kumaj chi jumul ri q’ijsaq, are chi’ kqaj chi jumul ri q’ij, kok chi jumul ri chaq’ab’. Are chi’ k’o le q’ijsaq, e k’i awäj xuquje’ ri winäq kewa’katik, kechakunik, kewa’ik, kkisek’jaj kib’ xuquje’ ri kachoch… are chi’ kok ri loq’alaj chaq’ab’ konojel ri winaq xuquje’ e k’i awäj xuquje’ chiköp ke’uxlanik.

Ri uk’aslemal winaqxuquje’ majb’äl. Pa cha ri achi xuquje’ ri ixoq, k’o ri ija’ rech k’aslemal kuk’. Are chi’ kk’uli’ ri ala xuquje’ ri ali, kkinuk’ ri ija’ rech k’aslemal rech uya’ik jun k’ak’ k’aslemal chik (ne’-nuch’).

Ri kik’aslemal ri awajib’ xuquje’ majb’äl, xa rumal chi kixo’l ri awaj rajawaxik k’o ama’ xuquje’ ati’t rech kkiya uq’ij jun k’ak’ k’aslemal chik (laj taq kal).

Kik’aslemal ri q’ayes xuquje’majb’äl, xa rumalare chi’ ktzaq ri loq’aläj ija’ pa ri ulew, ktuxïn ulöq, kk’iyik, kuya uwach, ri uwach k’o ub’äq’ (ija’) k’a te k’u ri’ kk’iy chi ulöq jun k’ak’ k’aslemal chik.

Are taq wa’ jujun chi ke ri jalajoj taq ija’:
Ri kisi’jal ri che’ xuquje’ ri kikotz’i’jal xuquje’ e majb’äl, xa rumal are chi’ ri jalajöj täq uwach kotz’i’j xuquje’ che’ ke’el olöq kisi’j, xa tajïn kkik’utwachij chikewachinik. Are chi’ kkiya kiwach keq’anarik k’a te k’u ri’ kkiya kan ri ija’. Ri ija’ ktzaq pa ulew, kpe ri jab’, ri kaqiq’ xuquje’ ri q’ij, k’a te k’u ri’ nojimal kk’iy chi ulöq jun kotz’i’j we ne jun che’. K’am no’oj: Pa cha jun alanxäx, are we kqatijo, ri ub’äq’ kqatzaq opanoq pa ri ulew, k’a te kqaqilo ktuxïn ulöq.

Ri ixïm majb’äl xuquje’ ya’al k’aslemal. Ri uk’aslemal ri mayab’ winäq areri loq’aläj ixïm. Are chi ri ixïm k’o chi rij ri jäl, ub’i’ ixïm; are chi’ kb’iqik, ub’i’ ixïm; are chi’ k’o pa ri chim rech ketikik, ub’i’ ija’; are chi’ kqaj pa ri ulew, ub’i’ awex. Ri tzij awex kub’ij chi xa’ ab’ïx kel ulöq, k’a te k’u ri’ och’, te k’u ri’ äj, te k’u ri’ jäl, k’a te k’u ri’ ixïm, k’a te ri’ ija’, k’a te ri’ awex chi jumul…

Ri mayab’ ajilab’äl kajunamax ruk’ uk’iyb’al junche’, ab’ïx we ne jun kotz’i’j, xa rumal are ri majb’äl (ija’) nab’e ajilab’äl, k’a te k’u ri’ kpe chi ri jun, ka’ib’, oxib’, kijab’…juwinäq/juk’al. Ri mayab’ ajilab’äl xa kk’iyik, rumal k’u wa’ xa kpaqi’ ri utz’ib’axik.

Uk’utwachib’al ri majb’äl are:
Ri t’ot’ xuquje’ maj’b’äl - k’isb’äl. Ri t’ot’ kajunamax ruk’ ri ukotz’i’jal xuquje’ ri uchi’ ck’akul (ija’) rech ri ixöq, xa rumal chi la’kk’iy ulöq ri qak’aslemal. Xuquje’ kb’ix kamikal che, xa rumal kajunamax ruk’ ri xib’alb’a’ (xib’ab’al – q’equ’mal - b’aqil). Je ri’ ub’anom uchi’ uch’akul ri ixöq, q’equ’m pa kek’is wi xuquje’ chi la’ kmajtäj ulöq qak’aslemal. Are we kqil upam ri t’ot’, ri ujulil xa kb’e ikïm pa cha rilik jun sutq’üm/sutk’üm xuquje’ q’equ’m pa kek’is wi (kamikal).

Nik’aj täq uk’utwachib’al chi ri majb’äl:...
Leer documento completo

Regístrate para leer el documento completo.

Estos documentos también te pueden resultar útiles

  • Significado de los numeros
  • Numeros Mayas
  • Los numeros mayas
  • Numeros mayas
  • numeros mayas
  • Numeros Mayas
  • Los Números Mayas
  • Cual es el significado de las letras de los numeros cuanticos

Conviértase en miembro formal de Buenas Tareas

INSCRÍBETE - ES GRATIS