la artesania del paraguay
Materia: Guaraní
Tema: El Folklore Ara
Curso: 7mo
Alumna: Audrey Caballero Villamayor
Profesora:
Año: 2013
Introducción
Tavarandu nikopeteî kuaaty ijáva Avakuaaty tembiapoguiguápe. Ohapykueho, ombyaty ha oikuaakajeýva arandu ka’aty. Mayma kuaaty oguerekoháicha, tavarandu oipuru avei aporeko ha tapereko oipytyvôva ichupe ohupyty haĝuahembipota. Tavarandu térâ tetâkuaa, ha’e kuaaty (disciplina, ciencia) tetâ rembikuaaguigua. Upe ñe’ê omoheñoiva’ekue peteî karai katupyry hérava Willians John Thoms, ary su poapysa irundypa poteîme; haojepuru oñehenói haĝua umi mba’e chae, jeroviapy (creencias), jepokuaa (costumbres), mombe’ugua’u, mombe’upy, ñe’êarandu (proverbios), ñe’ênga (refranes, decires, sentencias, comparaciones), tetâyguarembiapokuéva. Upe ñe’ê ojepuru mayma tetâme, yvy ape ári oîva.
TAVARANDU PYPEGUA
Tradicional.
Vulgar.
Anónimo.
Funcional.
Espontaneo.
Tavarandu ha’eva’erâ katuetemba’echae (tradicional), tetâygua rembiapokue (vulgar), ijapoharekuaa’ŷva (anónimo) purupyrâ (útil), ha heñoisapy’áva (espontáneo).
TAVARANDU ÑEMOHENDA
Folklore Espiritual o Animista – Apytu’û reheguatavarandu,
Folklore Material o Ergológico – Mba’e’apo rehegua tavarandu,
Folklore Social o Sociológico – Ava’aty rehegua tavarandu.
Creencias: Jeroviapy niko umi mba’ekuaa jaguerekóva, jepémoñe’êrei, upeichavérô jepe ojepuru tapiáva oparupiete oñembohováivo mba’e hesaka’ŷva.
* Mbarakaja hekove pokôi
* Mbarakaja hû ome’ê po’a
* Chavurro hasêramo, okýta
Supersticiones: Jeroviajerovu niko umimba’ekuaa oñembotuichareíva.
-Kuña ndojahuiva’erâ imemby rire, ÿramo omanóta
-Pitogue opurahéiramo, he’ise oîha hyeguasúva
Magia: Paje niko mba’ekuaa ojepurúva mba’e porâ ha mba’e vai ojejapo haĝuatapicháre. Upevarâ ojepuru opa mba’e: ñana, y, tembi’u, yvoty ha ñembo’e jepe. Algunas plantas medicinales usadas por nuestro pueblo, son por ejemplo para la disentería: ka’ahái, ka’arê;...
Regístrate para leer el documento completo.